Logo

    Umologija

    Umologija je podkast u kom želimo da napravimo nove drajvere: putanje shavatanja i razmišljanja; poimanja sebe, svojih misli i emocija, ali i osoba i sveta oko nas. Produkcija : Fabrika kreativnosti
    sr32 Episodes

    People also ask

    What is the main theme of the podcast?
    Who are some of the popular guests the podcast?
    Were there any controversial topics discussed in the podcast?
    Were any current trending topics addressed in the podcast?
    What popular books were mentioned in the podcast?

    Episodes (32)

    Seksualnost žena (*i orgazam)

    Seksualnost žena (*i orgazam)

    U ovoj epizodi razgovramo o orgazmima. Samo se malo više fokusiramo na ženske. Sa druge strane, govorimo i o reproduktivnom zdravlju jer seksualnost i reproduktivno zdravlje idu ruku pod ruku, i posmatranju i doživljaju ženskog tela.

    *Disklejmer: u ovoj epizodi kada govorimo o seksu, fokus nam je na seksualnim odnosima cisrodnih žena i muškaraca.

    Ovu epizodu su kreirale: Marija Marčeta i Aleksandra Bučko.

     

    Zvučni efekti:UNIVERSFIELD, Pixabay
    Uvodna numera:Milano – Driving cars onto mars

    Produkcija: Fabrika kreativnosti

     

    Šta je sreća?

    Šta je sreća?

    Jedna od dužih epizoda koju smo prirpemile i jedno od najstarijih pitanja - i filozofi od antike promišljaju o tome. Šta je sreća i koji je recept za nju?
    Pričamo sa profesorom filzofije Damirom Smiljanićem i psihoterapeutkinjom Branislavom Stević. 
    Zaključak je: postoje važni elementi - zahvalnost, podrška, zdravlje, socijalne konekcije, ali sve je to proizvoljno i treba da bude u skladu sa tvojim vrednostima. Epizoda je baš interesantna, poslušaj je.

    Kreirale su je: Sanja Đorđević, Marija Marčeta i Aleksandra Bučko.


    Zvučni efekti: Fronbondi Skegs, floraphonic Pixabay

    Uvodna numera: Milano – Driving cars onto mars

    Produkcija: Fabrika kreativnosti


     

    Ljubav i seksulani život osoba sa invaliditetom

    Ljubav i seksulani život osoba sa invaliditetom

    Na dan zaljubljenih pričamo o ljubavnom i seksualnom životu osoba sa invaliditetom. I imamo dve glasne i glavne poruke: o vrednosti svake osobe i o važnosti da ne učestvujemo u segregaciji i odbacivanju nekoga samo zato što odstupa od društvenih normi i standarda.


    Ovu epizodu su kreirale: Sanja Đorđević, Marija Marčeta i Aleksandra Bučko.

    Zvučni efekti:UNIVERSFIELD, Pixabay

    Uvodna numera: Milano – Driving cars onto mars

    Dodatna muzika u podkastu: Ardie Son - Brightest i Nver Avetyan from Pixabay
    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    Zašto nam je identitet važan?

    Zašto nam je identitet važan?

    Razmatramo zašto je važno da razmišljamo o našem identitetu.Mnoge stvari utiču ili su sastavni deo našeg identiteta. Kao na primer, verovanja. Veorvanja koja nas čine onakvim kakvi jesmo. Ali, postoji razlika.
    Na identitet društvo u velikoj meri utiče, a što je identitet više razvijen to je veće blagostanje pojedinca_ke.

    Hormonska kontracepcija i uticaj na mentalno zdravlje

    Hormonska kontracepcija i uticaj na mentalno zdravlje

    Hormonska kontracepcija je veoma korisna ne samo za kontracepciju već i za lečenje raznih zdravstvenih stanja. Međutim, neželjena dejstva su različita i ima ih puno. Može doći do raznih uticaja na mentalno zdravlje osobe koja ih uzima, pogotovo ako se njenom odabiru ne pristupi na adekvatan način. O toj temi razgovaramo sa psihijatrom i farmakologom  Igorom Kelečevićem i psihoterapeutkinjom Slađanom Živković.
    Jedna od najznačajnijih poruka iz ove epizode: otvoreni dijalog o tim pitanjima u partnerskim odnosima ali i sa lekarima i ginekolozima – negujmo ideju da treba da budemo odgovorni i aktivni sagovornici kada pričamo sa stručnjacima o našem zdravlju.

    Ovu epizodu su kreirale: Sanja Đorđević, Marija Marčeta i Aleksandra Bučko.

    Zvučni efekti: Pixabay

    Uvodna numera: Milano – Driving cars onto mars

    Dodatna muzika u podkastu: Ardie Son - Brightest

    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    Sitnice koje znače (iliti kako da budemo srećniji 1. deo)

    Sitnice koje znače (iliti kako da budemo srećniji 1. deo)

    U drugoj prazničnoj bonus epizodi podkasta Umologija razgovaramo o sitnicama koje nam znače, ali i kako obraćanje pažnje, uživanje u njima i zahvalnost dodaju osećaju sreće i naše dobrobiti. Sagovornica, psihološkinja i psihoterapeutkinja Branislava Stević, objašnjava kratkoročna zadovoljstva ali i promentu mindseta sa naučne strane kroz istraživanja, funkcionisanje nas, našeg mozga, svesti i emocija ali i deli sa nama savete kako posmatrati stvari i život oko nas. 

    Ovu epizodu su kreirale: Sanja Đorđević, Marija Marčeta i Aleksandra Bučko.


    Zvučni efekti: Pixabay, Senna from Pixabay
    Numera “Deck the halls”: Maksym Dudchyk from Pixabay

    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    Kako da zaista promenite svoje navike od 1. januara?

    Kako da zaista promenite svoje navike od 1. januara?

    U poslednjoj epizodi za 2023. godinu Umologija vam donosi priču o navikama. Svi razmišljamo da počnemo da trenimramo “od 1. u mesecu”, “od ponedeljka” ili, sada veoma aktuelno “od početka godine”. Kako u tome da i uspemo? 

    O tome nam govori strateški planer brenda i marketniga Nikola Učur, inače doktorand koji se zanima neuromarketingom i time kako funkcioniše naš mozak. Ali vam donosimo i inspirativnu priču Miloša Krstića. 
    Ovu epizodu su kreirale: Sanja Đorđević i Aleksandra Bučko.


    U ovoj epizodi korišćeni su efekti sa sajta Pixabay

    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    Praznici, osećanja, porodica i granice (bonus epizoda)

    Praznici, osećanja, porodica i granice (bonus epizoda)

    U bonus epizodi kao uvertiru praznika donosimo vam razgovor o četiri važne teme: praznicima, osećanjima, porodici i granicama. 
    Pričamo o tome da je sasvim okej da se ne osećamo praznično, da nas emocije ne definišu, ali i o tome kako da postavimo granice, pogotovo kada su u pitanju razna (porodična) okupljanja.
    Sagovornice u ovoj epizodi su trenerica asertivne komunikacije Sanja Ristić i psihološkinja Jasmina Stanković. 

    Ovu epizodu su kreirali: Sanja Đorđević, Nemanja Stevanović i Aleksandra Bučko.


    Zvučni efekti: Pixabay
    Numera “Deck the halls”: Maksym Dudchyk from Pixabay

    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    Odbrambeni mehanizmi

    Odbrambeni mehanizmi

    Donosimo vam priču o odbrambenim mehanizmima ali i kako su oni povezani sa komunikacijom. Šta koristimo kada se svađamo kao način govora, a šta kako bi zaštitili sebe.
    Inače, odbrambeni mehanizmi su nesvesni, i cilj je da nas Ego zaštiti od neprijatnih osećanja kao što su krivica, stid ili strah.
    O tome pričamo sa psihološinjom Kristinom Karanović i trenerkom debate Teodorom Rešetar.
    Epizodu su kreirali: Sanja Đorđević, Nemanja Stevanović i Aleksandra Bučko
    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    U ovoj epizodi korišćeni su efekti sa Pixabay

    Učenja za devojčice

    Učenja za devojčice

    U četvrtoj epizodi podkasta Umologija analiziramo Učenja za devojčice. Zapravo, govorimo o uticaju roditelja i odraslih osoba na formiranje vrednosti kod dece. Pričamo o društvu i sistemu, o tome zašto su mnoge stvari koje čujemo od roditelja aksiomi (i još važnije, zašto je potrebno da odrasli paze kakve poruke šalju deci). 
    Tu je i kviz koji nam pomaže da preispitamo vrednosti koje imamo i da li smo u skladu sa njima, ali najvažnije - šaljemo nove poruke. 
    Sagovornice u epizodi su: 
     sistemska porodična psihaterapeutkinja i partnerska savetnica Olivera Kovačević, dečija psihološkinja Milena Buđevac, podkasterka i novinarka Iva Parađanin i vi koji ste nam poslali poruke preko platfome SpeakPipe. 

    Ovu epizodu su kreirali: Sanja Đorđević, Sanja Kosović i Aleksandra Bučko.

    Hvala i dizajneru zvuka Jovanu Živkoviću.


    U ovoj epizodi korišćeni su efekti sa Pixabay.
    Sound Effect by UNIVERSFIELD from Pixabay
    Waiting music by Oleksii Kaplunskyi from Pixabay


    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    Kriza dvadesetih

    Kriza dvadesetih

    Kriza dvadesetih ili period odraslosti u nastajanju teme su treće epizode podkasta Umologija. Psihoterapeutkinja Jasmina Stanković govori o poimanju kriza, zašto one mogu biti i dobre, ali priča i o zdravim mehanizmima kako da se nosimo sa ovim periodom koji može biti više ili manje intenzivan. Milica Crkvenjakov, poznata i kao Draga Devojčice na mrežama je igrala igricu koju smo priremili specijalno za ovu epizodu. 
    Igrajte i vi sa nama igricu, pošaljite nam vaše odgovore za situacije u kojima se Mija, herojina u igrici, nalazi. Koji su vaši odabiri?

    Traume se prenose

    Traume se prenose

     U ovoj epizodi podkasta Umologija pričamo o transgeneracijskoj traumi, sa fokusom na porodičnu traumu i traumu kada je u pitanju nasilje u porodici. Analiziramo pismo iz 1973. godine u kom Marija piše svojim roditeljima kako će ostaviti supruga koji je nasilan, te da njihova mala ćerka Nada neće ništa dobro naučiti iz tog odnosa. Ovo pismo nam je dala Marijina unuka, Ana. Da li je Marija ostavila supruga? I šta se desilo sa njenom ćerkom - da li je preuzela obrasce ponašanja? Kako odnosi unutar naše porodice utiču na nas i naše odnose?
    Tu nastupa psihoterapeutkinja Selma Baćevac koja svoj rad najviše fokusira na transgeneracijskoj traumi i njenom prekidanju. 

    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    Ponašanje zvaničnika u kriznim situacijama

    Ponašanje zvaničnika u kriznim situacijama

    Prva epizoda treće sezone podkasta Umologija donosi nam analizu kako ponašanje zvančnika u krizinim situacijama utiče na nas, naše mentalno zdravlje i dobrobit. Tražimo odgovore u literaturi, pričamo o tome sa sagovornicima: Srđanom Hercigonjom iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i Milicom Lazić, psihoteraputkinjom i naučnom saradnicom na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
    Ilustrujemo primerima i saznajemo kako da li postoji način (i koji je) da povratimo poverenje u sistem.

    Epizodu su kreirali: Sanja Đorđević, Sanja Kososvić, Nemanja Stevanović i Aleksandra Bučko
    Produkcija: Fabrika kreativnosti

    Linkovi ka ilustracijama koje smo koristili u ovoj epizodi:
     
    *Vučić: U Srbiji nema zaraženih korona virusom / Srpska napredna stranka / objavljeno: 26.02.2023. / pristupljeno 18.10.2023.
    https://www.youtube.com/watch?v=TraVNW2q3ik

    *Nema obustave nastave, zabranjeni svi javni skupovi u zatvorenim prostorima /  RTS Sajt - Zvanični kanal / objavljeno: 11.03.2023 / pristupljeno 18.10.2023.
    https://www.youtube.com/watch?v=ubniURPAJ7o
     
    *Obraćanje predsednika Srbije nakon pucnjave u OŠ "Vladislav Ribnikar"/ Telegraf.rs TV / objavljeno: strimovano uživo 03.05.2023. / pristupljeno 18.10.2023.
    https://www.youtube.com/watch?v=jRbtR38KE4w
     

    Vršnjačko iskustvo

    Vršnjačko iskustvo

    SCENA I:
    Kreće muzika, čuje se iz sobe „Milano – Driving cars onto Mars“ . Slušaoci su napolju.

    Jovana je u sobi, otvorila nam je vrata (muzika više prolazi) :

    Jovana: Ćao! Ja sam Jovana Grabež i u ovoj epizodi se družite samo sa mnom. Ono što niste znali o meni jeste da sam ja vršnjačka edukatorka u oblasti mentalnog zdravlja i sa vama želim da podelim svoja iskustva i znanja koje sam stekla jer su meni bila izuzetno značajna. I podeliću sa vama i neka pitanja i savete koji mislim da bi mogli da vam znače u bilo kom smislu.

    Uživajte!

    efekat: tape rewind

    Dakle prvo da vas uvedem u priču kako sam ja uopšte krenula, kako sam ja uopšte došla do toga da postanem vršnjačka edukatorka.

    kratka pauza (udah pauza)

    Ja sam u maju 2021. godine krenula na projekat EYE-Net, odnosno European youth engagement,koji je projekat vezan za pozorište, mlade i tako, svakakva neka, svakakve neke zanimljive teme, gde sam od glavne organizatorke, jedne od, dobila link kao pozivu za prijavu za neki novi projekat koji sprovodi OPENS, odnosno omladinski centar OPENS i projekat se zvao Mladi centru. U suštini pročitala sam taj opis, na tom linku, koji je glasio da traže mlade ljude, ambiciozne koje zanima psihologija, rad sa mladima, rad na sebi, mentalno zdravlje, svašta nešto.

    efekat: ping (upalila se lampica)

    I vrlo me je zaintrigiralo zato što su to negde bile godine gde sam ja počela da mnogo razmišljam o svojoj mentalnoj higijeni, o svom napretku, o svom rastu, uopšte radu sa ljudima i pomaganju i saznanju i svemu i mnogo me zanima psihologija.

    Tako da sam se prijavila i primili su me i uglavnom projekat je značio da prolazimo četvorodnevnu obuku i sva četiri dana obuka se održavala u OPENSu i tu obuku je vodila psihološkinja Jelena Barna. Obuka je trajala svaki dan po skoro ceo dan, tu smo bili nas 20 i svaki dan smo imali neki različite aktivnosti.

    ...
    Dakle najbitnije jeste da zapamtite da niste sami, da će uvek neko biti tu na raspolaganju da vas sasluša, da vas ne osuđuje, da pokuša da vam pomogne, savetovala bih vas da to ne držite za sebe ukoliko vas nešto muči i još gore da ne stavljate to ispod tepiha zato što će to da prouzrokuje samo još gori problem, još goru situaciju i ništa dobro neće izaći iz toga.

    Treba da pričamo o tome, treba da razvijamo naviku da se brinemo o sebi i svom mentalnom zdravlju i da razmišljam o svojoj dobrobiti. I naravno podcast Umologija gde možete bolje da se upoznate sa nekim situacijama kroz koje možda vi prolazite, kroz koja možda prolaze vama bliski ljudi, da saznate dublje o nekim temama i shvatite da postoje ljudi koji su tu da pomognu.

    Kratka pauza

     Scena II:

    U sobi smo. Svira pesma “Milano – Driving cars onto Mars” i Jovana nam govori:

    Hvala vam ukoliko ste ovu epizodu poslušali do kraja i nadam se da vam je moje iskustvo pomoglo i da ste nešto novo naučili, da ste nešto novo čuli i nadam se da ćete potražiti pomoć ukoliko vam je potrebna i da ćete raditi na sebi i svaki dan se truditi da volite i poštujete sebe sve više jer na kraju dana to je najbitnije, jer situacije i ljudi će doći i proći ali vi ste uvek tu sami sa sobom, i kad smo već sa sobom stalno hajde da to vreme napravimo kvalitetnim i dobrim i da nekako sebi život učinimo lakim, jer zašto ne bismo?

     Podiže se muzika svira sekvencu/dva i onda kreće odjava.

    ODJAVA

    Slušate podkast “Umologija” Fabrike kreativnosti. Podkast u kom želimo da napravimo nove drajvere: putanje shavatanja i razmišljanja; poimanja sebe, svojih misli i emocija, ali i osoba i sveta oko nas.  

    Novinarka: Jovana Grabež
    Dizajn zvuka: Jovan Živković
    Urednica: Aleksandra Bučko
    Produkcija : Fabrika kreativnosti

    Podržite naš rad – pošaljite osobi kojoj će biti koristan. 

    Ovaj podkast i rad Fabrike kreativnosti podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj”

    Asertivna komunikacija

    Asertivna komunikacija

    Vrlo često sam u ovom podcast-u govorila ,,Hajde da zajedno negujemo svoje mentalno zdravlje.", a ključ da to postignemo leži u adekvatnoj komunikaciji. U životu ste verovatno imali situacije kada do nekog konflikta sa ljudima dodje u stvari zbog loše iskomuniciranog problema ili dogadjaja. Dobra komunikacija je izuzetno važna za razumevanje, kako drugih, tako i samih sebe, a ona se, kao i druge stvari koje smo spominjali, uči i vežba. Ja sam Jovana Grabež, a sa nama je Olivera Kovačević, master psihološkinja, porodična psihoterapeutkinja, kao i trenerica asertivne komunikacije i emocionalne pismenosti. Ona nas sprovodi kroz temu komunikacije i postavljanja granica.


    Jovana: Prvo pitanje - ,,Koje sve vrste komunikacije postoje" i, Olivera, da li možeš da nam daš neke primere?


    Olivera: Postoje različiti načini,na koje mi možemo da komuniciramo u zavisnosti od toga u kojoj se situaciji nalazimo, šta očekujemo od te komunikacije, kakva je osoba preko puta nas, koliko nam ona znači. Znači od svega toga zavisi kako ćemo da komuniciramo, ali ono što se susreće najčešće u literaturi jeste: asertivna, agresivna i pasivna komunikacija. (ispod svake reči neka bude kratak različit efekat: tipa zvonce Ping, pa neku BOOM i neki tanki šljap za pasivnu) Još nešto što, često, posebno to možemo da vidimo ovako i u okruženju i da čujemo, jeste ta pasivno-agresivna komunikacija. To vam je agresivnost koja je kulturna, ustvari tako malo ovaj da se našalimo, ali jeste to je to i vrlo je često u kulturama gde se kritikuje burno izražavanje emocija i uopšte izražavanje emocija pa je ovo nekako prikladnije.
    Jovana: Kada smo to rekli, spoznali, drugi korak je da naučimo kako zapravo da budemo asertivni, a u tome nam pomaže Olivera, trenerka asertivnosti.


    Olivera: Prvo mora da postoji odluka da želimo da menjamo svoje odnose, način na koji komuniciramo, da prepoznamo potrebu za promenom, da prepoznamo da nam je potreban neko stručan ko će nam pomoći u tome da otkrijemo koje su naše komunikacijske potrebe, koji su naši komunikacijski izazovi, koje su nam snage i da onda krenemo u tu,jednu što ja kažem, asertivnu filozofiju.


    efekat: malo odzvanja kako bi se izdvojilo


    To je skroz ono učenje kako da budemo otvoreni pred sobom i pred drugima, a da opet imamo samopouzdanja i da prosto budemo okej sa tim. 

    efekat: kraj odzvanjanja


    Tako da svakako stručno lice je tu da pomogne.


    Olivera: Kada nešto dobijemo kao informaciju, odnosno kao znanje, nikada ne može samo ta spoznaja da nam donese ništa novo, nego moramo da vežbamo, da prođemo kroz razne situacije gde nećemo uspeti, pa ćemo onda u nekim drugim situacijama opet uspeti, pa dobijemo samopouzdanje, pa kažemo: "Dobro ajde opet da probam." Pa tako mislim i evo ja mogu da kažem za sebe i dan danas ja nisam uvek asertivna, prosto to ne može da bude, ne znamo ni ko će biti preko puta nas, i od toga zavisi.


    Jovana: Spominjali smo i u prethodnim epizodama da je deo nege mentalnog zdravlja postavljanje granica.(ispod ide efekat: crtanje ravne linije po tabli, povlačenje linije)  Zašto je to važno?


    Olivera: Da, to ima veze svakako sa komunikacijom, to postavljanje granica. Važno je da ih postavljamo jer na taj način mi štitimo sebe, štitimo svoj integritet, podižemo samopouzdanje, odvajamo sebe od sredine u kojoj živimo, odnosno, imamo neku svest o tome ko smo mi i šta mi mislimo o sebi od toga šta društvo misli, šta porodica misli o nama i što nama je sasvim okej, ali granica kad se postavi onda smo prosto razdvojili, napravili smo neku barijeru između ta dva sveta, tako da kažem.


    Jovana: Okej... A kako te granice postavljamo?


    Olivera: Prosto postavljanje granica je isto kao i komunikacija - to je uvek jedna izazovna stvar. Ne prolazimo uvek kroz iste situacije, u suštini, i razvojni periodi su nam različiti tako i nailazimo na nove situacije kroz koje nikada nismo ranije prošli, i sa drugim ljudima, tako da je i postavljanje granica u stvari jedan onako zahtevan posao.

    Hvala Vam što ste slušali ovu epizodu i nadam se da vam je značila! Pošaljite je onome kome će značiti!


    Slu[ate podkast “Umologija” Fabrike kreativnosti. Podkast u kom želimo da napravimo nove drajvere: putanje shavatanja i razmišljanja; poimanja sebe, svojih misli i emocija, ali i osoba i sveta oko nas.  

    Novinarka: Jovana Grabež

    Dizajn zvuka: Jovan Živković

    Urednica: Aleksandra Bučko


    Produkcija : Fabrika kreativnosti

    Ovaj podkast i rad Fabrike kreativnosti podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj”.

    Stres i dobre strategije

    Stres i dobre strategije

    SCENA I:

    Ulazi u sobu, lupa vratima, baca torbu.

    Otključava telefon, kuca poruku:

    Jovana: Znaš onaj osećaj kad imaš 1000 i jednu obavezu i kad ti se dodatna još jedna, i iako je mala - ona bude ta kap koja prelije čašu?
    Uzdah

    Baš se plašim da neću stići sve da uradim. I jako me to pritiska. I konstantno ljudi oko mene govore “stigla bi sve kada ne bi bila toliko na telefonu” ali ne razumeju da ja stvarno ne znam kako da se nosim sa svime time. .

    Uzima kesicu čipsa, otvora je, počinje da žvaće. usput odlazi do kompa, klikne mišom i pušta numeru „Milano – Driving cars onto Mars“

     Numera ide kratko i kreće uvod


    UVOD:

    Jovana: Dobrodošli u još jednu epizodu podcast-a Umologija! Ovde zajedno učimo više o sebi i o nezi mentalnog zdravlja. Do sada smo spomenuli mnogobrojne stresne situacije, od školskih, svakodnevnih stresova, pa sve do onih ozbiljnijih kao što su zavisnost, boravak na psihologiji, itd. U ovoj epizodi slušamo Milicu Lazić, doktorku psihologije i jednu od osnivačica psihološkog centra MentalHub, koja će nam pomoći da saznamo više o samom pojmu stres i daće nam i neke savete u vezi sa istim. Takodje, u nastavku epizode čućete i odgovore par mladih ljudi na pitanje Šta radiš kada si pod stresom. Kako svi mi u nekim momentima doživljavamo stresne situacije, ova epizoda može možda da doprinese našem pogledu na sve to i pomogne nam da se bolje nosimo sa datim situacijama, pa samim tim podelite ovu epizodu i drugim, vama bliskim ljudima i hajde da zajedno negujemo svoje mentalno zdravlje.

     Jovana: Milice, hajde da krenemo od pitanja  Šta je to uopšte stres i kako se manifestuje u našem telu?

     Milica: To je vrlo individualno. Nekako različiti životni događaji mogu izazvati različitu reakciju kod ljudi u zavisnosti od toga kako je mi procenjujemo. Da li je za nas na neki način ugrožavajuća, da li je smatramo gubitkom ili ne. Tako da možemo da kažemo da jedan isti događaj mogu ljudi drugačije da dožive i može u različitoj meri da bude stresno za različite osobe ili čak za neku osobu da ne bude stresan uopšte, dok za drugu može da bude doživljen kao neki veliki izazov ili čak kao kao neka vrsta gubitka. U skladu sa tim postoje brojne individualne razlike i način na koji se stres manifestuje u našem telu. Neko na primer doživljava samo blagu anksioznost povodom toga što se dešava, dok neki ljudi mogu da imaju različite fizičke simptome toga. Da su pod stresom, da im se znoje dlanovi ili da osećaju vrtoglavicu i tako dalje, da imaju žmarce po telu,.. Tako da se mi svi međusobno razlikujemo, odnosno bar postoje grupe ljudi koje se međusobno razlikuju po načinu kako naše telo u stvari šalje poruku da smo pod stresom.
    Jovana: Kako da prepoznamo da je neka situacija za nas stresna?

     Milica: Najrazličitije situacije mogu da budu stresne za nas čak postoji i takozvani naziv EU-stress, koji govori o tome da neki događaji koji nama na prvu loptu izgledaju kao vrlo srećni životni događaji, poput venčanja, rođenja deteta, i tako dalje, za ljude mogu da budu stresni ako je sam povod da kažemo prijatan i ovaj povod za neku radost. Tako da najrazličitiji životni događaji mogu za nas da budu stresni. Kako od onoga što nam se dešava u školi,do onog što nam se dešava u medjuljudskim relacijama, tokom ispunjavanja nekih životnih zadataka ili nekih ciljeva koje smo sami sebi postavili, pa do nekih zaista velikih životnih događaja kao što su gubitak voljene osobe ili preseljenje u drugi grad ili na primer saobraćajna nezgoda i tako dalje. Znači razlikujemo veliki dijapazon onoga što što može nama da bude izazovno i u zavisnosti od uzrasta u kom se nalazimo i u zavisnosti od kapaciteta koji imamo,a i u zavisnosti od vrste i intenziteta tih stresora sa kojima se suočavamo.

    Jovana: A da li postoji način da prepoznamo da je taj stres više nego što mi možemo da procesuiramo?

    Jer, svi se susrećemo sa stresom. Zapravo, interesuje me da li se nekada desi neki događaj, preko kojeg možda i pređemo, kao „a, desilo se, idem dalje“, a zapravo je to bilo stresno za nas? Milica objašnjava da ćemo se tokom života susresti sa različitim stresorima koje ćemo prepoznati kao da je nešto u čemo nismo imali prethodno iskustvo ili kao nešto što u ovom trenutku prevazilazi naše kapacitete.

    Milica: Negde istraživanja pokazuju da svako od nas barem jednom u životu doživi neko veliko životno iskustvo, odnosno neki veliki životni događaj koji značajno prevazilazi naše kapacitete i to je potpuno u redu i potpuno normalno da ustvari u nekim trenucima primetimo da je nešto za nas u tom trenutku previše. Zato što je u stvari suočavanje sa stresom jedan proces koji traje i potpuno je u redu i normalno da nam je potrebno vremena da sa nekim životnim događajima izađemo na kraj. Naravno nije svaki, nije svako stresno stanje alarm, za to da vam je potrebna podrška ili, ili neka pomoć i sa većinom stresnih iskustava mi izlazimo na kraj sami svakodnevno. Međutim potpuno je u redu i da primetimo kada nam neki duži period, da smo pod stresom i da u stvari koristimo neke neadekvatne mehanizme kako taj stres da prevladamo, odnosno kako da se suočimo sa tim stresom i onda u takvim trenucima je skroz ok da se zapitamo da li su naše strategije dobre i da li je moguće da nam je potrebna pomoć u tome da savladam neke bolje strategije.

    efekat: pipuupipupi rad matične ploče, kompjutera nešto piska

     Jovana – objašnjava: A sada, kako radi naš mozak:

     Dva dela mozga su nam bitna za ovu priču: amigdala i prefrontalni korteks.

     polako uplivava muzika u pozadini Cosmonkey - Old Sneakers 

    Amigdala je jedan deo grupe neurona koji se nalaze duboko unutar temporalnog režnja, zapravo duboko centru mozga. Ona ima ulogu u obrađivanju pamćenja, odlučivanju i emocionalnim odgovorima – kao što su strah, anksioznost, agresija.

     E sada, stres ili stresni odgovor počinje kada amigdala oseti pretnju.

    To može biti neka objektivno veoma stresna situacija, a može biti i nešto što nama predstavlja stres, gde se osećamo ugroženo na određen način.

     Mozak tada reaguje pokretanjem kaskade neurotransmitera i hormona – poput adrenalina, norepinefrina i kortizola, koji pripremaju naše telo za “borbu ili beg” ili šte možda nekada čuli na engleskom: fight or flight? E to je to.

     Ali, ako naš mozak shvati da se ne može boriti sa stresom, parasimpatička grana našeg autonomnog nervnog sistema može pokrenuti odgovor “zamrzavanja” u trenutku.

     Odgovor “borba/beg/zamrzavanje”  je veoma brz.

    Tako naše telo može reagovati na zmiju na putu, ili na automobil koji vam se približava, čak pre nego što postanemo svesni sa čim se suočavamo.

     Odgovor “borba/beg/zamrzavanje” je zapravo dobar, jer na pomaže da preživimo neposrednu opasnost.

    Aliiii. Problematičan je kada su u pitanju složeniji međuljudski ili hroničnim stresorima.

     Izdići kratko muziku

     Kada amigdala “natera” naš mozak da odreaguje u trenutku, može doći do toga da se mi zamrzneo, pa kasnije ustvari odreagujemo. To izgleda tako da ćemo poslati besnu poruku, biti besni i posvađati se sa nekim nama blikim: roditeljima, prijateljima, kolegama, partnerima.

     A sada uvodimo u priču prefrontalni korteks.

     Prefrontalni korteks ili prednji korteks je moždan...

    Od probanja do bolesti zavisnosti

    Od probanja do bolesti zavisnosti

    SCENA I 

     

    Jovana šeta ulicom i u sebi nabraja:

     

    Koliko je smeća na ulica… (uzdah dubok)... Ladno je neko bacio unuče… Pitam se da li je staklena ambalaža ili plastična?

    To sad apsolutno nema veze. 

    (hoda… polako čitaj)

     

    Evo ga i opušak… 

     

    Još jedan…

     

    To ljudi drže u ustima i onda bacaju po ulici… Germs alert… 

    FUj…

     

    (hoda dalje)

     

    Evo je i kocakrnica… (fuuuuu - dubok udah, bez izdaha)

     

    Počinje vrtlog osećaja, sve brže čita sa udahnutim vazduhom

    Opušak, unuče, kocarnica, još jedan, evo još jedna, kocarnica ponovo, opušak……reverb - odjekuje

     

     

     

    Tijana: Zašto je to tako? Zato što bolest zavisnosti sa sobom nosi brojne psihološke posledice upotrebe supstanci, vrlo čisto i najčešće to budu anksioznost i depresija; zatim nosi sa sobom brojne socijalne probleme: narušavaju se porodični odnosi, narušavaju se socijalni odnosi generalno, dolazi do problema na poslu, konflikata, ne tako retko dolazi do otkaza, a nažalost u nekim situacijama dolazi do problema sa zakonom.

     

     Počinje muzika “Milano - Driving cars”

     

     UVOD: Dobrodošli u novu epizodu Umologije! U ovoj epizodi fokusiramo se na  bolesti zavisnosti, a  započećemo sa nekim brojkama. 

     

    Samo pre toga - podržite naš rad tako što ćete ovu epizodu preporučiti nekome kome će biti interesantna, poučna ili kome je potrebna.

     

    A sada slede brojke:

     

    Istraživanje instituta za javno zdravlje “Batut” je 2017. Pokazalo da u Srbiji ima 33000 registrovanih kockara. Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti “Vita” je ukazala da 92,7% srednjoškolaca proba alkohol pre nego što napune 18, a oko 58,5% njih ima ozbiljan problem sa ovim porokom. 

     

    U Srbiji,takodje,  prema vestima iz 2017. Godine, postoji preko 30 000 automata i više od 2000 kladionica, a prihodi kockarnica i kazina čine petinu, ako ne i više, ukupne zarade od turizma. Ovo su prostori koji podstiču bolesti zavisnosti, kako od kocke i kladjenja, tako i od alkohola koji služe. 

     

    Sa nama u ovoj epizodi je  Tijana Komadanović, master psihološkinja. Ona nam pomaže da ovu temu bolje razumemo, prepoznamo zavisnost i pružimo podršku onome kome je potrebna. 

     

    Završava se numera “Milano - Driving cars onto mars”

     

    Jovana: Tijana, hajde da lagano napravimo neki uvod, šta bi nam mogla reći uopšteno o bolestima zavisnosti, kako nastaju?

     

    Tijana: Za bolesti zavisnosti možemo reći da su zapravo psihološki, socijalni i medicinski problem ili poremećaj. Zašto je to tako? Zato što bolest zavisnosti sa sobom nosi brojne psihološke posledice upotrebe supstanci, vrlo čisto i najčešće to budu anksioznost i depresija; zatim nosi sa sobom brojne socijalne probleme: osoba koja je zavisna vrlo često dolazi u sukobe sa porodicom, narušavaju se porodični odnosi, narušavaju se socijalni odnosi generalno, dolazi do problema na poslu, konflikata, ne tako retko dolazi do otkaza, a nažalost u nekim situacijama dolazi do problema sa zakonom.

     

    Naravno bolest zavisnosti jeste i medicinski problem. Zašto; zato što dolazi do brojnih promena na mozgu, naravno dolazi i do oštećenja i drugih organa ali negde najviše se sama zavisnost odrazi na mozak i organske promene datog organa.

     

    Jovana: A koja je definicija? Kada znamo da je nešto bezazleno, a kada to bezazleno prelazi u zavisnost, o čemu god da je reč - pušenje, droga, alkohol, kockanje…

     

    Tijana: Definicija zavisnosti sa obično odnosi na to da neko koristi određenu supstancu ili obavlja neku radnju bez obzira na sve ove posledice, o kojima sam ja malopre govorila, koje upotreba date supstance sa sobom nosi. To znači neko vidi da nešto nije dobro za njega da ga dovodi do brojnih problema u životu da narušava njegovo funkcionisanje ali uprkos tome što je to tako ta osoba nastavlja da nešto koristi.

     

    Isto tako možemo reći da se razvila zavisnost od određene supstance onda kada supstanca ili radnja, ako govorimo o kockanju, postane sredstvo da se osoba smiri ili da se oseti bolje. Znači svaki put kada je osoba nervozna, uznemirena, ljuta ili slično, ako uzme alkoholi ili neku drugu supstancu da bi se smirila možemo reći da je razvila bolest zavisnosti. Ili isto tako, znači da se smirim ili osetim bolje. Ono što je, to je psihološka zavisnost, a opet sa druge strane drugačije vrlo često se javljaju simptomi telesne zavisnosti. To je kada osoba oseća brojne neprijatne emocije i telesne simptome u periodima kada ne koristi supstancu, pa vremenom počne da uzima supstancu kako bi uopšte mogla da funkcioniše.

     

    Slušate podkast “Umologija” Fabrike kreativnosti. Podkast u kom želimo da napravimo nove drajvere: putanje shavatanja i razmišljanja; poimanja sebe, svojih misli i emocija, ali i osoba i sveta oko nas.  

    U ovoj epizodi podkasta o bolestima zavinsoti pričali smo sa Tijanom Komadanović, master psihološkinjom. 

     

    Ova epizoda vam je bila korisna i poučna? Podelite je sa drugima. Podržite naš rad tako što ćete poslati link ka epizodi onome kome je potrebna ili podelite na socijalnim mrežama. A tamo čekamo i vaše utiske, pišite nam komentar ili u inbox

     

    Novinarka: Jovana Grabež

    Dizajn zvuka: Jovan Živković

    Urednica: Aleksandra Bučko

     

    Produkcija : Fabrika kreativnosti

     

     Ovaj podkast i rad Fabrike kreativnosti podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj”.

    Nismo sami u anksioznosti

    Nismo sami u anksioznosti

    Jovana: Počnimo iz početka. 

    Često se mešaju strahovi, pa čak i depresivna stanja sa anksioznošću. Svetlana, hajde da objasnimo -  šta je uopšte anksioznost?

    Svetlana: Anksioznost je stanje ljudskog bića u kome oseća strah od neke nejasne opasnosti. Dakle, osoba ima osećaj da će se nešto loše desiti ali ne može tačno da kaže šta.

    Jovana: Šta se tada dešava u našem telu, kako se anksiozost oseća? i šta je karakteristično za ovu pojavu?

    Svetlana: Tokom anksioznosti,  u našem telu je vrlo aktivan simpatički deo autonomnog nervnog sistema i zapravo javljaju se mnoge telesne manifestacije, kao što su na primer znojenje, crvenilo, lupanje srca, nervoza u stomaku, suva usta, knedla u grlu, teškoće sa disanjem, napetost mišića. Osoba često zamišlja preteću katastrofu i strahuje od gubitka kontrole kao i od umiranja.

    Za anksioznost su karakteristična nestrpljivost, razdražljivost, distraktibilnost kao i nesanica. To je ono što se dešava u telu. To može da prati i misaoni tok koji stalno nekako očekuje da će se nešto loše desiti. Često osoba i smišlja scenarije šta to loše može da se desi i šta može da pođe po zlu. A nekada je istaknutija ta telesna komponenta gde osoba praktično se uplaši za svoje telesno zdravlje da li je sve u redu i onda to biva predmet anksioznosti.

    Kreće numera Toccata - Vettore

    Jovana: Ubacujem se na kratko, samo da dojasnim: distraktibilnost je isto što i rastresitost, rasejanost,..

    Svetlana: Upravo ovi telesni simptomi često budu prvi pokazatelji da je osoba anksiozna dok ne shvati, dok ne ode kod lekara, zapravo, najčešće i sazna da je fizički sve u redu sa njom a da ti simptomi dolaze od psihičkog stanja odnosno od anksioznosti.

    kraj numere

    U podkastu “Umologija” želimo da napravimo nove drajvere: putanje shavatanja i razmišljanja; poimanja sebe, svojih misli i emocija, ali i osoba i sveta oko nas.  

    Novinarka: Jovana Grabež

    Dizajn zvuka: Jovan Živković

    Urednica: Aleksandra Bučko

    Produkcija : Fabrika kreativnosti

    Podržite naš rad – podelite ovaj podkast i tagujte nas – možete to uraditi na socijalnim mrežma.

    Ovaj podkast i rad Fabrike kreativnosti podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj”.

    Internet i naša mentalna bezbednost

    Internet i naša mentalna bezbednost

    Otvara vrata, čuju se koraci, čuje se spuštanje torbe na pod, seda na stolicu.

    Uzdiše, pali lampu za stolom. Otvara laptop, kucka na tastaturi, kreće polako muzika “MILANO - Driving Cars onto Mars”

    Čujemo misli, malo odzvanja

    Jovana: Ova tehnologija ništa dobro ne donosi. Ana mi je rekla da je opet smaraju sa komentarima na njenim postovima.. Baš je strašno, ne znam zašto su ljudi toliko okrutni..

    Znam da kroz ovo prolazi jako veliki broj ljudi.. volela bih da znam kako da pomognem..

    Čuje se kuckanje tastature….

    “Ubuntu savetovalište? Čula sam negde za ovo. Možda bi neko odavde mogao da mi pomogne?”

    Opet kuckanje, šalje mejl ili poruku nekome… Jovana kako polako izgovara dok piše mejl:

     “P ooo š tooovani,

    Piiišem vam ovaaj meejl jeer žeeelim da poomognem druugarici kojaa imaa baaš veelikii proobleem na svojiim druuštveniim mreežama i nisam sigurna kako najbolje to da uradim. Da li biste mogli da mi odgovorite na par pitanja u vezi sa problemima interneta? “

    Zvuk dolaska mejla

    Miljana: Putem društvenih mreža i na internetu prosto nemamo taj prostor. Za nas je neko samo neko ime i vrlo često se gubi taj osećaj da je sa druge strane zaista neka realna osoba sa svojim emocijama, sa svojim razmišljanjima, sa svojim pogledima na svet.

    Jovana: Ovo je Miljana Dimitrijević, ona je po struci sociološkinja i i psihoterapeutkinja. Takodje je članica centra, odnosno savetovališta “Ubuntu” za rast i razvoj ljudskog potencijala.

    Internet je javni prostor u kom možemo da vidimo svašta, da napravimo svoje identitete koji nisu uvek isti kao i u fizičkom svetu, ali i prostor koji na tooooliko načina utiče na nas. Od formiranja naše ličnosti, do uticaja na stvaranje loše slike o nama. Pa i do sajberbulijinga i toga kako sadržaji na internetu utiču na našu pažnju. Ja sam Jovana, a ovo je epizoda podkasta Umologija u kojoj pričamo na sve ove teme danas. Plus + jedan savet za roditelje, kako da nam pomognu (a i sami sebi) u navigaciji kroz more dostupnog sadražaja.

    Jedan važna stvar: Podelite ovaj podkast i sa ekipom, ali i sa roditeljima - ako smatrate da je od pomoći.

    Ovo je podkast “Umologija” Fabrike kreativnosti. Podkast u kom želimo da napravimo nove drajvere: putanje shavatanja i razmišljanja; poimanja sebe, svojih misli i emocija, ali i osoba i sveta oko nas.

    Novinarka: Jovana Grabež

    Dizajn zvuka: Jovan Živković

    Urednica: Aleksandra Bučko

    Produkcija : Fabrika kreativnosti

    Ovaj podkast i rad Fabrike kreativnosti podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj”.

    Ljudi - socijalna bića?

    Ljudi - socijalna bića?

    U pozadini se čuje TV na kom se prepliću vesti o globalnim krizama, o koroni, o ratovima…

    Gašenje TV-a, kreće muzika, numera rock, pop: “MILANO - Driving Cars onto Mars”, čuje se kuckanje na laptopu, skajp/zoom odlazni poziv, osoba se javlja, connecting…

    “Hej! Baš sam jedva čekala da se čujemo, imam puno pitanja za tebe. Jako mi se druži, priča mi se sa nekim”...

    Bojana: to na koji način ćemo mi zadovoljiti potrebu je stvar individualnih razlika ali mi nekako prirodno tražimo kontakt sa drugima.

    numera se pojačava, kratko

    Jovana: U ovoj epizodi Umologije ćemo čuti Bojanu Bodrožu, psihološkinju i razgovaraćemo o temi socijalizacije i uticaja raznih aspekata na naš društveni život. Ja sam Jovana Grabež i kroz ovaj podcast ćete zajedno sa mnom slušati stručnjake i stručnjakinje u oblasti mentalnog zdravlja i rada s mladima. Uz njih učimo i upoznajemo sebe.

    Bojana smatra da nam komunikacija putem interneta olakšava održavanje kontakata.

    numera prestaje

    Bojana: Samo je pitanje da li je ona dobar ekvivalent i dovoljan ekvivalent ove offline komunikacije. A evo ove obrazloži ću zašto to mislim: Svako ko, ne znam, ima blisku osobu, prijatelja, člana porodice ili tako nešto, negde, koji ne živi blizu, zna da je, svako ko se seća pre internet ere, zna koliko je danas lakše i održati kontakt i razmenjivati poruke održati tu komunikaciju i razmenjivati neke stvari koje nam se dešavaju u životu

    Podržite naš rad – podelite ovaj podkast i tagujte nas – možete to uraditi na socijalnim mrežma.

    Novinarka: Jovana Grabež

    Dizajn zvuka: Jovan Živković

    Urednica: Aleksandra Bučko

    Produkcija : Fabrika kreativnosti

    Ovaj podkast i rad Fabrike kreativnosti podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj”.

    Logo

    © 2024 Podcastworld. All rights reserved

    Stay up to date

    For any inquiries, please email us at hello@podcastworld.io